Otok Lastovo
Lastovo je najudaljeniji naseljen otok južnog Jadrana koji se izdvaja svojim netaknutim prirodnim ljepotama, zbog čega je proglašen parkom prirode. Uz otok Mljet, Lastovo je najpošumljeniji otok na Jadranu. Krase ga kristalno čisto more bogato ribom, te posebnim specijalitetom lastovske gastronomske ponude - jastogom.
Sa svojim prirodno nastalim uvalama pružao je zaklonište moreplovcima od davnih vremena. Kao pristanište grčkih pomoraca i trgovaca, otok je u antičko doba dobio ime LADESTA , odnosno LADESTON. Rimljani preuzimaju grčki naziv i na Tabuli Peutingeriani označavaju ga iskrivljenim nazivom LADESTRIS. Tek poslje Hrvati ili bolje reći Neretljani uzimaju romanski izvorni oblik Lasta, dodavaju sufiks “ovo” i pretvaraju ga u LASTOVO.
Prirodne i kulturne ljepote otoka su u znaku broja 46: 46 otočića lastovskog arhipelaga, 46 obrađenih polja maslinama, voćem i vinovom lozom te 46 crkava i kapelica od kojih su najpoznatije crkva sv. Kuzme i Damjana izgrađene u renesansnom stilu sa bogatom riznicom otvorenom za posjetitelje. Otok Lastovo pruža bogato kulturnopovijesno nasljeđe u obliku ostataka ilirskih gradina, rustikalnih vila iz grčkog i rimskog vremena, kao i mnogih sakralnih spomenika koji datiraju iz 11. stoljeća. Rimljani su ga nazivali Augusta Insula što u prevodu znači Carski otok.
Mjesto Lastovo je najveće i jedno od najljepših starih naselja na Jadranu. Cijelo naselje je zaštićeni kulturni spomenik zbog svoje jedinstvene renesansne arhitekture i amfiteatralnog načina gradnje. Mjesto je skriveno od pogleda sa mora i nalazi se u unutrašnjosti što je dokaz o burnoj prošlosti i gusarskoj aktivnosti (prvobitno naselje ruši mletački dužd Petar II Orseolo 1000 god.). Godine 1310. Lastovci su se izborili za svoj vlastiti statut što zorno ukazuje na bogat kulturno-politički život na otoku. Lastovske poklade koje se održavaju stoljećima svake godine na simboličan način odražavaju pobjedu nad Turcima.
Linkovi s dodatnim informacijama o Lastovu